Željeznička tehnička škola Moravice - Naslovnica - Stručni posjet Državnom hidrometeorološkom zavodu u Zagrebu

Željeznička tehnička škola Moravice

Webmail Godišnjak Vježbeničke tvrtke OnLine tečajevi Kontakti Praktikum novih tehn...

Domijada 2018.

Virtualne izložbe

Šetnja školom

Vijesti

Stručni posjet Državnom hidrometeorološkom zavodu u Zagrebu

Nakon što su izradili mini meteorološku postaju, uz mentorstvo nastavnika Danijela Vrbanca, učenici 4. razreda programa elektrotehnika posjetili su 14. listopada 2019. zagrebački Državni hidrometeorološki zavod.

Učenici 3. razreda programa za zanimanje tehničar za mehatroniku, uz nastavnika elektrotehničke skupine predmeta Danijela Vrbanca, izradili su šk. 2018. / 2019. god. mini meteorološku postaju. Računalo Raspberry PI, operacijski sustav Linux, te senzori vanjske temperature, tlaka zraka i kiše, uz odgovarajuću bazu podataka, kao i uporabu e – bilježnice tijekom projektne nastave, doveli su do izvora podataka o moravičkoj temperaturi, tlaku zraka i pojavnosti kiše na školskoj web stranici.

Također, učenici 3. razreda programa – zanimanja tehničar za računalstvo, izradili su (šk. 2018. / 2019. god.) nadzorni sustav s kamerom, koji može snimati određene školske prostore, uz digitalne zapise.

Navedeni učenički poduzetnički projekti, prijavljeni i na natječaj Hrvatske udruge poslodavaca „Poduzetnici budućnosti“, izvrsni su primjeri „Škole za život“, a realizirani su uz pomoć nastavnika iz stručnih aktiva elektrotehnike, strojarstva i ekonomije.

Sedam učenika 4. E razreda, njihov nastavnik – mentor Danijel Vrbanc, razrednica Željka Vrcelj i naši domari Rade i Mirek, Strossmayerovim šetalištem uz drvored kestena i predivan pogled na zagrebački Donji grad, dolaze do Državnog hidrometeorološkog zavoda (Grič 3). Stručni posjet DHMZ – u realiziran je 14. listopada 2019., a nakon pozitivne recenzije (u prilogu) projekta „Mini meteorološka postaja“ Zvonimira Jakopovića, dipl. ing., voditelja Odjela za automatska i posebna mjerenja.

Državni hidrometeorološki zavod je utemeljen 1947. godine i dio je Svjetske meteorološke organizacije Ujedinjenih naroda za meteorologiju (vrijeme i klimu), hidrologiju i geofiziku, sa sjedištem u Ženevi.

Na zapadnoj strani Strossmayerovog šetališta nekada se nalazila kapucinska crkva, samostan i groblje. Današnja zgrada DHMZ – a s dvorištem (i još uvijek drvenim stepenicama) podignuta je početkom 19. stoljeća. Tu je neko vrijeme bila gimnazija, a profesor Ivan Stožir ovdje je 1861. godine započeo meteorološka motrenja. Od male školske meteorološke postaje razvio se Državni hidrometeorološki zavod!

Andrija Mohorovičić, hrvatski geofizičar svjetskog glasa i vizionar, utemeljitelj moderne seizmologije, utvrdio je (početkom 20. stoljeća) postojanje diskontinuiteta u unutrašnjosti Zemlje na temelju valova potresa, baš u zgradi DHMZ – a.

U jednosatnom razgledu meteorološke kućice s tradicionalnim meteorološkim uređajima i instrumentima u dvorištu Zavoda, saznali smo mnoštvo zanimljivosti o prizemnom i visinskom opažanju, mjerenju i bilježenju atmosferskih pojava. Termometar, barometar i barograf, psihrometar i higrometar na principu ljudske kose, kišomjer, vjetrulja, te heliograf pobudili su našu radoznalost, pa smo s nestrpljenjem iščekivali susret s prognostičarima DHMZ – a. Uz fascinantne satelitske snimke iz kojih se analizira stanje atmosfere, podatke o trenutnim vremenskim prilikama, kao i kratkoročnu prognozu vremena, mini meteorološka postaja naše škole pobudila je zanimanje i ponos djelatnika Zavoda, na čemu (nadahnuti) srdačno zahvaljujemo.

Državni hidrometeorološki zavod se vrlo rano uključio u globalnu razmjenu informacija putem računala, s vlastitom web stranicom. Interno prognostičko sučelje kreirano je prije 20 – ak godina, od kada se, uz tekstualnu prognozu, svakodnevno objavljuje i grafički prikaz, ali i automatska prognoza temeljena na izravnim izračunima atmosferskih modela (ne uključuje klimu dotičnog podneblja, na primjer, što je popriličan nedostatak).

Zadovoljni i radosni krećemo u razgled grada. Da biste upoznali Zagreb, valja vam udahnuti barem dašak njegove povijesti, prošetati njegovim kamenim pločnicima, suočiti se s ljepotom starinskih fasada i kula, te poslušati njegova crkvena zvona. Nigdje se u Zagrebu prošlost i sadašnjost ne prepleću tako gusto kao na Gornjem gradu.

Čim s Trga bana Josipa Jelačića ili Ilice, gdje kraj vas prolazi moderni zagrebački plavi tramvaj, stupite na kockama popločene gornjogradske ulice, vrlo lako možete otputovati u 14. stoljeće, zlatno doba zagrebačkog Gradeca. No, još je lakše osjetiti trnce kada zastanete pred gotičkom Markovom crkvom, gdje je u 16. stoljeću užarenom željeznom krunom okrunjen i okrutno pogubljen vođa seljačke bune Matija Gubec. Na Gradecu su od 17. stoljeća stolovali hrvatski banovi, a prvi ga je za svoje sjedište izabrao Nikola Frankopan. Gornji je grad, podno kojeg se proteže tunel Grič, predio gdje se pisala hrvatska povijest i politika. Kamenita vrata, danas mjesto molitve i zavjeta, dio su nekadašnjeg obrambenog sustava Gradeca. Kip Dore Krupićeve, zlatarove kćeri, podsjeća nas na najpopularniji povijesni roman o starom Zagrebu – „Zlatarovo zlato“ Augusta Šenoe.

Put nas vodi do Kaptola, tj. zagrebačke katedrale, najvelebnijeg i stilski najrječitijeg arhitektonskog ostvarenja crkvenog graditeljstva gotičkog stila jugoistočno od Alpa, što govori o onodobnom ugledu i moći zagrebačkih biskupa, te internacionalizaciji umjetnosti.

Fascinantni svijet iluzija, koji može poljuljati povjerenje u naša osjetila, ali i oduševiti, svijet koji može potpuno zbuniti, no i štošta nas naučiti, možete posjetiti u Muzeju iluzija. Ostat ćete zadivljeni, jer ništa nije onakvo kakvim se čini!

U kasnim poslijepodnevnim satima vraćamo se u svoje domove na zemlji goranskoj. Bilježimo misli i dojmove, dok nebo mijenja boju plavetnila. Za ovaj putopis hvala nastavniku i kolegi Danijelu Vrbancu! Dovoljno je nekoliko poteza da se sastavi svijet.

Priloženi dokumenti: